Živjeti s multiplim mijelomom često znači živjeti s bolovima, umorom i rizikom od prijeloma kostiju i infekcija. Ovi problemi se mogu javiti kao direktna posljedica mijeloma, budući da on često zahvaća kosti, krv i bubrege. Srećom, postoje i načini za ublažavanje dugotrajnih oštećenja i problema koji se javljaju uz multipli mijelom. Ako vas bilo što brine vezano uz vaše zdravstveno stanje, podijelite to sa svojim liječnicima – zajedno možete dogovoriti najbolji plan liječenja, a u najboljem slučaju i spriječiti razvoj navedenih tegoba.
U novoj seriji članaka o suportivnoj skrbi pišemo o najčešćim teškoćama oboljelih od mijeloma – niskom broju krvnih stanica, zdravlju kostiju te o bolestima bubrega, prehrani i općem zdravlju.
U prvom članku, koji upravo čitate, pronaći ćete osnovno o uzrocima i simptomima niskog broja krvnih stanica te zašto je to važno za vas. Kada govorimo o suportivnoj skrbi kod multiplog mijeloma, važna tema je nizak broj krvnih stanica. Što to znači za vas, i kako može utjecati na vaše tijelo, vitalnost i svakodnevno funkcioniranje?
Mijelomske stanice koje se nalaze u koštanoj srži dovode do smanjenja ukupnog broja krvnih stanica, uključujući crvene i bijele krvne stanice te krvne pločice.
Anemija (smanjen broj crvenih krvnih stanica) se često javlja uz multipli mijelom. Zbog nje pacijenti imaju brojne nuspojave i simptome, a najčešći među njima je iscrpljenost. Niske razine crvenih krvnih stanica otkrivaju se mjerenjem razine hemoglobina u krvi. Razina hemoglobina je vidljiva iz laboratorijskog nalaza krvi, kakvog liječnici često naručuju za svoje pacijente.
Moguće je da ste koji put i sami pogledali rubriku hemoglobin na svom nalazu krvi, i razmišljali ili provjeravali je li unutar preporučenih okvira.
Hemoglobin se prenosi pomoću crvenih krvnih stanica (eritrocita); kada je njihov broj smanjen, smanjene su i razine hemoglobina u krvi. Hemoglobin po našem tijelu prenosi kisik, nužan za njegovo funkcioniranje. Manjak kisika dovodi do osjećaja umora, slabosti te katkad do osjećaja kratkog daha, ubrzanog rada srca, te otežanog funkcioniranja. Postoje lijekovi koji mogu povećati broj crvenih krvnih stanica, a kod bolesnika s multiplim mijelomom daju se samo kada je bolesnik na dijalizi zbog bubrega. Ipak, ovisno o kliničkoj slici i kada su vrijednosti hemoglobina izrazito niske, potrebno je dati transfuziju krvi.
Leukopenija je naziv za stanje u kojem naše tijelo ima nizak broj bijelih krvnih stanica. Jedna vrsta bijelih krvnih stanica su neutrofili. Imaju važnu ulogu u borbi s infekcijama. Kada su razine neutrofila snižene, naše tijelo se teže bori protiv infekcija. Stanje u kojem je broj neutrofila u krvi smanjen se naziva neutropenija.
Ako razvijete neutropeniju, liječnik će vas uputiti da slijedite mjere opreza poput redovitog pranja ruku i izbjegavanja velikih skupina ljudi, kako biste smanjili vjerojatnost za dobivanje infekcije. Cijepljenje protiv gripe i upale pluća je bitno jer se time smanjuju šanse za razvoj infekcije, a ako do infekcije i dođe, klinička slika će biti blaža. Za pacijente s neutropenijom važno je regulirati tjelesnu temperaturu jer se povišena temperatura tretira kao medicinska hitnoća. U slučaju temperature veće od 38 ili 38.3 izmjerene u razmaku od dva sata, potrebno je odmah javiti se u hitnu službu zbog liječenja ili hospitalizacije. S obzirom na to da ne postoje stanice koje bi se borile protiv infekcije, potrebno je odmah započeti s terapijom. Kao i kod anemije, primjenom određenih faktora rasta može doći do porasta broja bijelih krvnih stanica u krvi.
Kod nas nije praksa, ali u svijetu pacijenti kod kojih se ponavljaju teške infekcije mogu dobiti protutijela intravenskim putem. Zbog povećanog rizika za razvoj gljivičnih i virusnih infekcija (poput herpesa) nakon primjene određenih lijekova koji se koriste u terapiji mijeloma, pacijentima koji dobivaju navedene lijekove mogu se preventivno propisati antifungici ili antivirotici.
Pripremile: Mira Armour i Paula Georgev
Izvor informacija: Multiple Myeloma Research Foundation
