Karfilzomib, iksazomib i daratumumab za liječenje multiplog mijeloma uvršteni su na osnovnu listu lijekova, objavio je jučer Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.
Ovo je neizmjerno dobra vijest, jer se radi o inovativnim lijekovima koji predstavljaju standard u liječenju multiplog mijeloma u Europi, a djeluju izravno na maligne stanice. Za sada ne znamo u kojim indikacijama i za koje pacijente će se ovi lijekovi u Hrvatskoj primjenjivati, no vjerujemo da će se njihovo uvrštenje na osnovnu listu HZZO-a dugoročno pokazati kao velik pomak za oboljele od mijeloma u Hrvatskoj.
Nadamo se da će se ovime dati mogućnost hrvatskim stručnjacima-hematolozima da, ovisno o individualnim potrebama svakog pojedinog oboljelog određuju idealnu kombinaciju lijekova, čime će se pridonijeti učinkovitijem te, u konačnici, financijski efikasnijem liječenju mijeloma u Hrvatskoj.
Do sada, zbog upotrebe lijekova prema linijama liječenja, u Hrvatskoj je određenom broju oboljelih od mijeloma bio ograničen pristup čak i lijekovima koji su u Hrvatskoj trenutačno dostupni. Takvi pacijenti nisu imali priliku za liječenje novijim terapijama, iako bi im, prema svim parametrima i iskustvima, mogli biti od velike pomoći. Nadamo se da će svima novi lijekovi biti dostupni u trenutku relapsa, odnosno povratka bolesti.
Zbog prirode multiplog mijeloma, koji se može liječiti ali se i vraća, samo uz raspoloživost svih trenutno dostupnih inovativnih terapija mogu se postići značajni pomaci u liječenju.
Od multiplog mijeloma u Hrvatskoj boluje oko 750 ljudi, a godišnje oboli 250 osoba. Treći je najčešći rak krvi, nakon leukemije i limfoma i čini jedan posto svih karcinoma. Uglavnom pogađa stariju populaciju, iako obolijevaju i mlađi. Liječenje i život s mijelomom naporno je i stresno, kako za oboljele tako i za njihovu obitelj. U Hrvatskoj preživljavanje s bolesti iznosi 5 do 7 godina nakon postavljanja dijagnoze, s osjetnim trendom produljenja. Na preživljavanje bitno utječe faktor dostupnosti suvremenih lijekova i terapija, kao i (ne)pravodobna dijagnoza. U razvijenim europskim zemljama, preživljavanje je znatno dulje.
