Zavod za hematologiju KBC Rijeka postao je novi Referentni centar Ministarstva zdravstva za potporno liječenje i kvalitetu života bolesnika s hematološkim bolestima. Osnovan je na inicijativu prof. dr. sc. Tonija Valkovića, pročelnika riječkog Zavoda za hematologiju i novoimenovanog predsjednika Hrvatskog društva za hematologiju, čime je okrunjen i prepoznat dugogodišnji rad na području potpornog liječenja i kvalitete života.
Priznanjem tog statusa riječkom Zavodu za hematologiju, Ministarstvo zdravstva je i službeno prepoznalo kvalitetu života kao jedan od važnih ciljeva u liječenju. U ostvarenju tog cilja – dobre kvalitete života – uključene su razne struke zdravstvenih radnika i svaka ima svoju ulogu. Svoju ulogu u tome ima i udruga MijelomCRO, obitelj oboljelih, poslodavci i društvo kroz socijalnu potporu i skrb.
Kvaliteta života ovisi o više čimbenika, a na nju utječe i nova rutina koju zahtjeva dijagnoza. Sam uspjeh liječenja povezan je sa stadijem bolesti u trenutku dijagnoze, liječenjem najboljim mogućim kombinacijama dostupnih lijekova, primjenom terapije konsolidacije i terapije održavanja, potporom oboljelom i njegovateljima u razdobljima kada se osjećaju loše.
Na webinaru KroMreže HMST održanom uoči proslave 40. godišnjice prve transplantacije matičnih stanica koštane srži, medicinska sestra Matea Vukoje dala je definiciju kvalitete života. Rekla je kako se radi o višedimenzionalnoj percepciji pacijenta, njegovom osobnom doživljaju o tome kako bolest i liječenje utječu na njegovo fizičko, psihičko, socijalno, financijsko i duhovno blagostanje.
Potporno liječenje iznimno je važan dio liječenja hematoloških bolesnika i značajan čimbenik u postizanju visoke kvalitete života. Osim što se potporna terapija koristi uz temeljnu protutumorsku terapiju, ona zbrinjava različite zdravstvene probleme koji se javljaju kao posljedica bolesti ili komplikacija liječenja. Ovaj vid terapije uključuje mnoge konkretne postupke za prevenciju i liječenje problema poput infekcija, koštane bolesti, mukozitisa, kroničnog umora i mjere za zaštitu zdravlja kao što su očuvanje fertiliteta, nutritivnog statusa, kognitivnih funkcija i psihičkog zdravlja.
Status referentnog centra za potporno liječenje i kvalitetu života bolesnika s hematološkim bolestima riječki Zavod za hematologiju dobio je na razdoblje od pet godina. Kriteriji za dobivanje tog statusa su izuzetno visoki, što čini ovaj status još značajnijim.
Voditeljica Referentnog centra, doc. dr. Duška Petranović, naglasila je kako je centar prvenstveno namijenjen pacijentima i njihovim obiteljima, ali i za istraživačke i znanstvene aktivnosti koji su logičan prvi korak kada se radi na poboljšanju kvalitete života na smislen način. U sklopu centra planira se suradnja s drugim strukama iz KBC-a i Sveučilištem u Rijeci.
U svakodnevnom životu, multipli mijelom veže oboljele za bolnicu na duži period*. Naša udruga zalaže se za promjene koje bi neke aspekte terapije približile boravištu oboljelog ili omogućile da ih ostvare u svom domu.
Dijagnostika multiplog mijeloma je vrlo različita i zahtijeva određenu sofisticiranu opremu te se provodi samo u većim bolničkim centrima. Međutim, nakon što se postavi dijagnoza i odredi plan liječenja u bolničkim centrima s najviše iskustva u liječenju mijeloma, oboljeli bi se mogli jednako kvalitetno liječiti u svim centrima. Ono što nam daje povjerenje je velika povezanost naših hematologa kroz stručni rad u Radnoj skupini za multipli mijelom pri KROHEMu. Također, novoosnovana udruga hematoloških sestara i tehničara – KroMreža HMST – radi na edukaciji i usavršavanju, a sestre imaju neprocjenjiv značaj u liječenju hematoloških bolesnika.
Pozivamo vas da pročitate više o tome što status referentnog centra znači za riječki KBC i Zavod za hematologiju te kako će utjecati na njihovo buduće djelovanje.
Čestitamo im na ostvarenom statusu i zahvaljujemo na podršci i suradnji koju pružaju u radu naše udruge.
*Od 6 do 12 mjeseci tijekom početnog liječenja. Pacijenti koji idu na transplantaciju matičnih stanica borave dodatnih dva do više tjedana u izolaciji u sterilnoj jedinici u bolnici u Zagrebu ili Splitu. Nakon inicijalne, indukcijske terapije dolaze na terapiju u dnevnu bolnicu svaki tjedan ili svaka dva tjedna u razdoblju od dvije godine.
